COSA XE DE NOVO
U Muzeju Umag održano predavanje "Numizmatički nalazi s lokaliteta Sipar"
(Snimio Zvonimir Guzić)
U sklopu ciklusa predavanja "Cosa xe de novo" u Muzeju Umag je održano predavanje naziva "Numizmatički nalazi s lokaliteta Sipar" kojeg su održale Branka Milošević Zakić viši kustos Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita i Erika Trbojević kustos Arheološkog muzeja Istre iz Pule.
Sustavno istraživanje
Sipar je arheološki lokalitet koji je sustavno istraživan u dva navrata, stara istraživanja su bila 60-ih godina 20. stoljeća, a nova istraživanja su započeta 2013. godine i još uvijek traju. To je i lokalitet koji je kontinuirano naseljen od rimskog kasnorepublikanskog perioda do kasnog srednjeg vijeka. Među brojnim nalazima proizašlim iz arheoloških istraživanja ističu se numizmatički nalazi koji ukazuju na raskoš ovog lokaliteta od 2. st. pr. Kr. pa sve do 14. stoljeća. Ovim predavanjem predstavili su se najznačajniji novčani nalazi s lokaliteta, a na primjeru Sipara pružen je uvid u cirkulaciju novca na području sjeverozapadne Istre u navedenom razdoblju.
Na početku je Milošević Zakić, koja je i voditeljica arheoloških istraživanja na Sipru od 2013. godine, dala kratki presjek povijesti istraživanja samog lokaliteta.
- Prva sustavna istraživanja započeo je Arheološki muzej Istre iz Pule još 1963. godine pod vodstvom dva istaknuta istarska arheologa Štefana Mlakara i Branka Marušića. Izvršeni su početni radovi sondiranja i perifernog iskapanja na ugroženom arheološkom terenu antičkog i srednjovjekovnog grada Sipra. Već sljedeće godine arheološko nalazište je i službeno dano na upravljanje Muzeju iz Pule tako da je izvršeno konzerviranje antičkih zidova, a lokalitet je dobio i stalnog plaćenog čuvara.
Međutim u studenom 1966. godine veliko nevrijeme je potpuno devastiralo nalazište tako da se odustalo od daljnjih istraživanja. Tek 1995. godine nastavilo se sa podvodnim istraživanjima Sipra od strane Zdenka Brusića iz Arheološkog muzeja Zadar, da bi 2013. godine Muzej Grada Umaga i Muzej hrvatskih arheoloških spomenika iz Splita započeli sa ponovnim sustavnim ispitivanjima koja još uvijek traju, rekla je Milošević Zakić iz splitskog muzeja.
O numizmatici, znanosti koja se bavi proučavanjem starog i suvremenog kovanog novca kao predmetima od povijesnog, kulturnog i umjetničkog značenja, i rezultatima istraživanja Sipra iz tog dijela arheologije, više je rekla Erika Trbojević.
- Numizmatika je bitna u arheološkom istraživanju zbog lakšeg datiranja iskopanih slojeva na nalazištu. Do 2024. godine na Sipru je ukupno pronađeno 111 kovanica kojima možemo odrediti zastupljenost prema pripadnosti, gdje znamo da najveći dio od 74 primjerka otpada na Rimsko carstvo dok Bizantskom periodu pripada 16, a Rimskoj Republici 11 novčića. Prilikom analize numizmatičkih nalaza s lokaliteta uzeto je u obzir da je novac jedan od najadaptabilnijih pokretnih nalaza, ali istovremeno i potencijalno zbunjujući izvor informacija. lako su nam mjesto i vrijeme kovanja određene valute uglavnom poznate, kovanice od plemenitih metala, poput zlata i srebra, mogle su ostati u trgovinskoj upotrebi i više desetljeća nakon što su iskovane, pa čak i duže, kada bi zbog svoje sirovinske vrijednosti ostale u opticaju i nakon što bi prestale biti zvanična valuta.
Samim time, pronalazak kovanice u određenoj stratigrafskoj jedinici ne mora nužno pružiti pouzdanu dataciju kulturnog sloja. Stoga je takve numizmatičke nalaze potrebno analizirati u širem kontekstu i u sintezi s ostalim databilim nalazima, poput recimo keramičkih, metalnih ili staklenih dijelova iz stratigrafske jedinice, rekla je Trbojević.
Na kraju je Milošević Zakić objasnila značaj lokaliteta Sipar čija numizmatička raznolikost pokazuje ne samo lokalni gospodarski život već i trgovačke veze s udaljenim središtima poput Rima, Konstantinopola, Ravenne i Venecije.
Numizmatička raznolikost
- Nalazi ukazuju na njegovo sudjelovanje u širim regionalnim i mediteranskim mrežama razmjene. Uočljiv je i rani dodiri s Rimljanima, te kasno republikansko razdoblje gdje je Sipar bio uporište za vojsku radi stabilizacije prostora nakon Histarskih radova te daljnjeg širenja po istarskom poluotoku. Pronađeni su i bizantski monetarni utezi koji potvrđuju postojanje kontroliranih transakcija tijekom 6. i 7. st., što dodatno naglašava njegovu važnu ekonomsku funkciju, dok pronalazak biskupske bule ukazuje da Sipar nije bio izolirano naselje, već dio crkveno-upravne strukture, te da se administrativna kontrola i komunikacija odvijala i na periferiji biskupijskih središta.
Arheološki nalazi uključujući građevine, obrambene strukture poput pentagonalne kule i bedema, uljaru te pristanište, svjedoče o visokom stupnju organizacije kasnoantičkog i ranosrednjovjekovnog naselja, što odgovara statusu grada od regionalne važnosti. Lokalitet se spominje u pisanim izvorima kao jedan od gradova "civitas" na zapadnoj obali Istre tijekom 6. i 7. st., ali i grad "urbs" koji je stradao u napadu Neretvana 876. godine, što potvrđuje njegov značaj u kasnoantičkoj ali i ranosrednjovjekovnoj geopolitici, rekla je voditeljica istraživanja na nalazištu Sipra iz splitskog Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika.
Povezane vijesti
Podijeli: Facebook Twiter
