Međunarodni projekt: Crveni kišobrani - potresne priče seksualnih radnica

(Snimila Vanesa Begić)

U Bloku Hrvatskog udruženja interdisciplinarnih umjetnika održana je međunarodna tiskovna konferencija u povodu otvorenja izložbe "Crveni kišobrani - priče koje nosi vjetar", o čemu su govorili Pia Covre, Milan Radošević, Nuša Hauser i Pantxo Ramas.

- Svečano otvorenje izložbe bit će u petak, 16. svibnja u 18.30 sati u izložbenom prostoru Cavò u Trstu, uz sudjelovanje svih partnera projekta: Cizerouno, Lister Sartoria Sociale, Stalne konferencije za mentalno zdravlje u svijetu "Franco Basaglia" te Odbor za građanska prava seksualnih radnica u suradnji s mrežom seksualnih radnica i saveznica "Ombre Rosse", kazala je Nuša Hauser ističući da već neko vrijeme surađuje s Cizerouno i s tršćanskim partnerima.

Pia Corve govorila je pak o činjenici da "ova izložba predstavlja rezultate istoimenog projekta, koji je u ovome obliku priveden kraju, ali će se nastaviti u raznim drugim oblicima, a gdje se kišobrani s margina svakodnevnih života transformiraju u objekte koji pričaju priče. Te su priče zaboravljene, skrivene, isključene, priče o različitosti, potresne priče seksualnih radnica. Ne koristimo termin prostitutke, u talijanskom se jeziku razgovorno koriste i termini zoccola, puttana, no sve su to pogrdni nazivi. U svim gradovima gdje je kroz povijest postojala vojna baza, gdje je bilo na tisuće vojnika, a u gradovima koji su bili velike vojne luke, bilo je i puno seksualnih radnica. Crveni su u ovome projektu kišobrani, ali su tu i tanke crvene linije koje vode od prostitucije do umobolnice (Corve je, na talijanskom jeziku koristila termin manicomio, op.a.). Te priče nastale su iz konkretnih iskustava basaglijevskih udruga, socijalnih zadruga i seksualnih radnica, donoseći u fokus one glasove koji su često prešućeni, kazala je Corve.

Pantxo Ramas ističe da se upravo kroz razne kišobrane, one polomljene, izgubljene ili pronađene nakon prosvjeda gradi novi prostor susreta, kreativnosti, a samim time se dobivaju i nove vrijednosti.

Kišobrani se, saznajemo, transformiraju u frizbije, zmajeve, kabanice za djecu postajući alatima za raspravu, izražavanje i stvaranje u zajedničkim radionicama, muzejskim prostorima i galerijama.

- Izložba otvara pitanja odnosa između isključenosti i izražavanja, te ukazuje na izazove i potencijale koje izlaganje i vidljivost donose, navodi Hauser.

Milan Radošević kazao je da se najviše podataka o prostituciji u Puli, nekada važnoj vojnoj luci, nalazi u pazinskom Državnom arhivu, a podaci od 19. stoljeća na dalje prisutni su i u arhivima Opće bolnice Pula.

- Podaci o prostituciji u bolničkim arhivima vezani su prije svega za spolno prenosive bolesti, a u tisku nalazimo i podatke o javnim kućama, koje su se zvale "case di tolleranza", a znamo u kakvom kontekstu koristimo danas riječ tolerancija. Svima su poznate priče o javnim kućama u Ulici Castropola kroz povijest, naveo je.

Na izložbi će biti predstavljeni članci, fotografije i materijali s istraživanja, ti kišobrani u novome ruhu, kao i videomaterijali s radionica ovoga projekta.

Projekt Crveni kišobrani financirala je autonomna regija Friuli-Venezia Giulia kroz natječaj Kreativnost 2023 s ciljem jačanja veza između kulturne kreativnosti i proizvodnog sektora.