Predavanje i promocija knjige o Antoniju Smaregliji i Istarskoj svadbi za Dan grada Pule

(Arhiva)

Narednog utorka, 6. svibnja, u 18 sati u zgradi bivše Pedagoške akademije (Dvorana Slavka Zlatića) održat će se predavanje akademika Zorana Juranića "Antonio Smareglia i Istarska svadba 130 godina nakon".

- Moramo se prisjetiti da je 28. ožujka 1895. u Trstu bila praizvedba opere Nozze Istriane/Istarske svadbe, kao i činjenice da smo u našem Gradu, 1994. godine, u tijeku domovinskog rata, imali čast da prvi u Hrvatskoj ugostimo operu HNK Osijek.

Pod ravnanjem maestra Zorana Juranića u pulskom INK izvedena je Istarska svadba. Izuzetnu zahvalnost za taj pothvat pripada tadašnjoj direktorici INK, gospođi Gorki Ostojić-Cvajner. Danas je Gorka dopredsjednica našeg Društva Smaregliana, poručuju organizatori.

Istog će se dana održati i promocija dvojezične hrvatsko-engleske knjige Društva Smaregliana čiji je urednik Juranić.

- Autor analizira Smareglinu glazbu i njen uspjeh kod kritike, ali i različit odjek kojega pobuđuje u Italiji, odnosno u krajevima pod austrijskom vlašću. Povijesni položaj skladatelja prema nekim je aspektima sličan onome kojega su zauzimali mnogi književnici i umjetnici (npr. Roth i Kogoj), koji su živjeli kao ličnosti iskorijenjene iz zavičaja, što je bila posljedica izbora kozmopolitskog stila života nasuprot nacionalističkim tendencijama koje su promicale Italija i Jugoslavija nakon I. svjetskog rata.

U radovima koji se razmatraju, "Sigetski vazal", "Cornill Schutt" i "Istarska svadba", nalazimo vagnerijanske crte, uočljive u uporabi leitmotiva i u simfonijskoj strukturi partitura, pjevnost talijanskog kolorita i neke elemente slavenske melodike kao što je potvrdio i sam Smareglia.

Prema ovim obilježjima maestra pulskog podrijetla možemo ubrojiti u kategoriju umjetnika koje su nazivali "Austrijanci bez Austrije" budući da se njegov opus ne odnosi na jedan specifični identitet, već je nadnacionalan, a uz malo truda naći ćemo da se sastoji od različitih komponenti. Naime, nije slučajno što su najpoznatije Smaregline melodrame ubrzo bile prevedene na njemački zadobivši publicitet u kazalištima Beča, Praga i Drezdena, dodaju organizatori.