Bez dovoljne količine joda, štitnjača ne može proizvoditi hormone potrebne za rast, razvoj mozga i energetski metabolizam, što može dovesti do niza poremećaja, posebno kod djece i trudnica.

Jod je sastavni dio hormona T3 (trijodtironin) i T4 (tiroksin), koji utječu na gotovo sve stanične procese. Najveće potrebe za njim imaju trudnice, dojilje i djeca u razvoju.

Kada dođe do nedostatka joda, tijelo ne može regulirati temperaturu, energiju ni rad žlijezda s unutarnjim izlučivanjem.

Simptomi nedostatka joda

Simptomi nedostatka joda mogu biti suptilni i razvijaju se polako, ali imaju značajan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje organizma.

Rani simptomi nedostatka joda često se zanemaruju jer mogu nalikovati drugim stanjima poput stresa ili sezonskog umora. Važno je razumjeti što točno tijelo poručuje kada mu nedostaje ovaj ključni mineral.

Ovo su najčešći simptomi nedostatka joda:

• umor, bezvoljnost i usporen metabolizam
• povećanje štitnjače (gušavost), vidljivo kao oteklina na vratu
• osjetljivost na hladnoću, suha koža, lomljiva kosa i nokti
• poteškoće s koncentracijom i pamćenjem
• kod djece: zaostajanje u razvoju, nizak IQ, sporiji motorički razvoj
• kod trudnica: pobačaji, mrtvorođena djeca, prirođene malformacije, kongenitalna hipotireoza kod novorođenčeta

Tko je u riziku od nedostatka joda?

Iako se nedostatak joda može javiti kod bilo koga, određene skupine ljudi posebno su osjetljive na snižene razine ovog minerala. Poznavanje faktora rizika ključno je za pravovremeno prepoznavanje i prevenciju komplikacija.

Najranjivije populacije koje zahtijevaju povećanu pozornost kod nedostatka joda su:

• trudnice i dojilje: imaju znatno veće potrebe zbog razvoja djeteta
• dojenčad: ovisi o količini joda koju majka unosi
• osobe koje ne koriste jodiranu kuhinjsku sol
• vegetarijanci i vegani: posebno ako ne konzumiraju morske plodove, jaja ili mliječne proizvode
• osobe koje žive u područjima s niskim udjelom joda u tlu (npr. planinski krajevi)
• ljudi koji konzumiraju veće količine hrane koja sadrži goitrogene tvari (npr. soja, prokulice, brokula) koje ometaju apsorpciju joda

Posljedice kroničnog nedostatka joda

Kada se nedostatak joda ne prepozna i ne liječi na vrijeme, može dovesti do ozbiljnih, često nepovratnih posljedica.

Ove komplikacije pogađaju djecu u razvoju i odrasle osobe, a štete nedostatka joda kod nekih ljudi mogu biti trajne. Pravilno razumijevanje posljedica može potaknuti ranu intervenciju.

Ovo su neke od posljedica koje nastaju kod kroničnog nedostatka joda:

• kronična hipotireoza koja zahtijeva cjeloživotnu nadomjesnu terapiju
• gušavost i nodularne promjene na štitnjači
• mentalna retardacija i poremećaj u neurološkom razvoju kod djece
• smanjena plodnost i komplikacije u trudnoći
• povećan rizik od kardiovaskularnih bolesti zbog disbalansa hormona.

Kako se dijagnosticira nedostatak joda?

Dijagnosticiranje nedostatka joda moguće je putem jednostavnih laboratorijskih pretraga, no važno je znati što se točno mjeri i kako interpretirati rezultate. U nekim slučajevima, klinička slika i simptomi su dovoljan razlog za pokretanje dijagnostičkog procesa.

Kod osjetljivih skupina, preporuča se preventivna kontrola razine hormona štitnjače kroz godinu.

Za provjeru razine joda u tijelu mogu se koristiti metode mjerenja joda u urinu, provjeravati hormoni štitnjače te odraditi ultrazvuk štitnjače koji može otkriti gušavost.

Osim toga je potrebno napraviti analizu na kliničkoj razini te analizu prehrambenih navika s obzirom na to da problem nekada može biti u prehrani.

Preporučeni dnevni unos joda

Da bi se spriječile negativne posljedice nedostatka joda, potrebno je nadomjestiti ga prehranom. Stoga je poznavanje preporučenih dnevnih potreba za jodom ključno za pravilno planiranje prehrane, posebno kod osjetljivih skupina.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i druge medicinske institucije jasno definiraju dnevne potrebe ovisno o dobi i fiziološkom stanju. Nedostatak može nastupiti i pri relativno malim odstupanjima od preporučene količine.

Ovo su preporučene razine joda kod ljudi:

• odrasli: 150 µg dnevno
• trudnice: 220 µg dnevno
• dojilje: 270 µg dnevno
• djeca (1–8 godina): 90 µg dnevno
• djeca (9–13 godina): 120 µg dnevno.

Prevencija nedostatka joda je jednostavna i dostupna, no ključna je informiranost i dosljednost u prehrambenim navikama. Mnoge zemlje svijeta provele su programe jodiranja soli, kao i Hrvatska, no promjene u prehrani i veća upotreba prirodnih soli bez dodataka joda ponovno su otvorile prostor za pojavu deficita.

Nedostatak joda u organizmu moguće je prevenirati, evo i kako:

• koristiti isključivo jodiranu kuhinjsku sol (sva sol u prodaji ima dodani jod, osim one na kojoj je naznačeno da nema joda)
• konzumirati morske plodove najmanje jednom tjedno
• u prehranu uključiti jaja, mliječne proizvode, algama bogate proizvode
• kod trudnica: koristiti dodatke prehrani s jodom prema preporuci liječnika
• redovito kontrolirati rad štitnjače, osobito ako postoji obiteljska povijest bolesti

Nedostatak joda može imati ozbiljne posljedice, no gotovo se u potpunosti može spriječiti pravilnom prehranom i redovitim zdravstvenim nadzorom.

Najvažnije je prepoznati rizične skupine i na vrijeme reagirati.